Nazire li se demografska revitalizacija?

U prepunoj dvorani Jure Petričevića u Matici hrvatskoj 4. prosinca održana je tribina iz ciklusa Sučeljavanja u Matici hrvatskoj, čija je zadaća obrađivati najvažnija pitanja za našu domovinu. O temi Demografski slom ili oporavak Republike Hrvatske razgovarali su vodeći hrvatski demografi: izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marin Strmota, umirovljeni profesor na Fakultetu hrvatskih studija i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Stjepan Šterc te redovita profesorica s Instituta za istraživanje migracija Sanja Klempić Bogadi, a moderator sučeljavanja bio je umirovljeni novinar i urednik Branimir Bilić.

S Branimirom Bilićem razgovarali su demografi Marin Strmota, Stjepan Šterc te Sanja Klempić Bogadi / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Uvodne pozdrave publici brojnijoj od sjedećih mjesta u dvorani uputio je predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran, osvrnuvši se na rad Matice hrvatske tijekom ove kalendarske, ali i prethodne tri godine koliko traje mandat nove Uprave. Naglasio je organizaciju više od 250 događanja u Središnjici i više od 550 u ograncima Matice diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine; u Maticu se učlanilo više od 1750 novih članova u posljednje tri godine, ali i prigodno za tematiku – pozvao je na čitanje Izjave o prošlosti i budućnosti domovine Hrvatske, donesene na Glavnom odboru Matice hrvatske, koja se dotiče i demografskih prilika. Miro Gavran objasnio je kako kroz svoj rad, istraživanja, organizaciju skupova i kolokvija, sučeljavanja i mnoge druge događaje znanstveno-kulturnog sadržaja Matica hrvatska „memorira stvari vezane uz najjače osobnosti hrvatske povijesti“. Tribina se doista fokusirala na najbitnija pitanja suvremene problematike hrvatske demografije, poput pitanja zašto je Hrvatska doživjela demografski slom i tko je za to odgovoran, zašto Hrvatska nema ni useljeničku, ni iseljeničku, ni migracijsku politiku, pitanja mladih ljudi te postoje li kreativna rješenja problema.

Sanja Klempić Bogadi uvodno je istaknula dva poznata osnovna čimbenika demografskih kretanja u Hrvatskoj: negativno prirodno kretanje te negativnu migracijsku bilancu od 1990-ih do danas, što je kumulativno rezultiralo demografskim slomom. Više umrlih nego rođenih te više iseljenih nego useljenih kao višedesetljetni trend u Hrvatskoj traži mnoga objašnjenja, a jedno od njih Marin Strmota vidi i u nekvalitetnom jugoslavenskom planiranju i forsiranju industrijalizacije, urbanizacije, deruralizacije i drugih procesa koji su mijenjali funkciju obitelji i strukturu stanovništva. U nešto novijoj hrvatskoj povijesti, Strmota je naglasio kako politički kapitalizam kojemu svjedočimo djeluje kao najgori ekonomski oblik koji uistinu ne mari za demografske (ne)prilike.

Na goruće pitanje tko snosi odgovornost za demografski slom, Stjepan Šterc izravno je prozvao hrvatsku političku vlast, za koju smatra da se oduvijek nezainteresirano ogluši na razmišljanja struke i znanosti, a političke odluke donosi prema političkom osjećaju pripadnosti i interesa. Šterc je upozorio i na to da u ovom trenutku i Hrvatska i Europa dolaze do Rubikona te se na suvremene migracije u Europu može gledati i kroz prizmu nacionalne sigurnosti te pitanja opstanka.

O kvaliteti hrvatske infrastrukture i centraliziranosti države kao izazovima na putu demografske revitalizacije Sanja Klempić Bogadi nema lijepe riječi: navodi nezaboravljeni potres na Banovini kao primjer lošeg funkcioniranja obnove prostora koji nema kvalitetnu infrastrukturu, a nalazi se 40‒50 km od Zagreba. Najbitniji čimbenik decentralizacije svakako je ekonomska aktivnost na određenom prostoru, što se u Hrvatskoj događa samo duž obale, no stihijski i neplanirano. Sanja Klempić Bogadi smatra da se Hrvatska treba pobrinuti za kvalitetno obrazovanje od najranije dobi te da obrazovani pojedinci onda mogu lako manevrirati u ekonomskom sustavu koji se bazira na znanju, a koje je posljedično dobro plaćeno.

Decentralizacija Hrvatske s dosadašnjim političkim režimom za Strmotu je utopija, a izložio je kako politička volja mora biti preduvjet za ikakve promjene, jer se uviđa kako su promjene potrebne na više razina: infrastruktura, poljoprivreda, stambena politika, ekonomski sustav i mnogi drugi izazovi koji nadilaze doseg demografije kao takve. Gdje ima volje, ima i načina, pa su neki od prijedloga preraspodjela ministarstava diljem Lijepe Naše kako bi njima mogli upravljati profesionalci koji će direktno biti fizički bliže vlastitim resorima, veća autonomija hrvatskih regija kako bi se mogle neometano razvijati, opskrba domaćeg tržišta i turističke sezone domaćom hranom i slično.

Tribina je uistinu dala sveobuhvatan uvid u problematiku, a raspoloženi i raspričani izlagači i stručnjaci, ostavili su prisutnima mnogo materijala za razmišljanje. U raspravu su se sa svojim uključili i studenti Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Po novome posebni savjetnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, Stjepan Šterc najavio je stvaranje strateških mjera i modela koji se moraju početi zakonski usvajati, pa se tako možda začeci višeslojne demografske revitalizacije kriju u izradi i usvajanju Zakona o demografskoj obnovi. No o tome kad za to dođe vrijeme.